35 godina od smrti Josipa Broza Tita

tito-biggest4. maja 2015. godine se navršava 35 godina od smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsednika bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ).

Tito je preminuo 4. maja 1980. godine u bolnici u Ljubljani, a četiri dana kasnije na njegovu sahranu, u Beogradu, stiglo je 700 hiljada ljudi, od čega 209 vladinih delegacija iz 128 zemalja sveta.

On se na čelu SFRJ nalazio punih 35 godina i spadao je u red istaknutih lidera s obzirom na to da je bio jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u okviru tadašnje bipolarne strukture međunarodnog sistema bilo od velikog značaja. U unutrašnjoj politici Tito je ostavio neizbrisiv trag, ali i Ustav iz 1974. godine koji se pokazao kao neodrživ.

SFRJ je zahvaljujući Titovoj politici i njegovom odbijanju Staljina 1948. godine uživala značajnu podršku SAD koje su u periodu bipolarizma novčano i politički podržavale države koje su se stavljale na njihovu stranu.

Kao vođa Komunističke partije Jugoslavije predvodio je u Drugom svetskom ratu Narodnooslobodilačku vojsku, a iz rata izašao kao ratni lider koji je najduže ostao na čelu države od završetka Drugog svetskog rata.

Tito-drzi-govor-3Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu 1892. godine u mešovitoj hrvatsko-slovenskoj porodici. Datum njegovog rođenja nije poznat, ali je njegovim rođendanom smatran 25. maj koji je u bivšoj državi slavljen kao Dan mladosti. Ranjen je u Rusiji 1915. godine nakon čega je zarobljen, a u njegovim zvaničnim biografijama stoji i da je učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se pred kraj 1920. godine i u tom periodu postao je član Komunističke partije.

Mišljenja o liku i delu Josipa Broza Tita uvek su bila podeljena, jedni ga smatraju neprikosnovenim liderom, dok ga drugi osuđuju zbog totalitarnog načina vladanja, ograničavanja sloboda i njegovog kulta ličnosti.

 

You may also like...

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.