„Voda u knjigama umetnika pergament koncertina“ je izložba koju vredi videti: SVET U GALERIJI MODERNE UMETNOSTI
-Osnovna ideja ovog projekta, u kome veliki broj domaćih i stranih umetnika, je da poveže tradiciju drevnog zanata izrade pergamenta sa savremenim likovnim tendencijama
„Voda u knjigama umetnika pergament koncertina“ – naziv je izložbe u Galeriji moderne umetnosti, na čije razgledanje vredi potrošiti vreme. Izložena dela nastala su u sklopu projekta međunarodne kulturne saradnje, čiji je autor mr Leposava Milošević Sibinović-Lepa. U postavci se nalazi 133 likovna ostvarenja 65 autora iz Meksika, Kostarike, Španije, SAD, Nemačke, Kanade i Srbije. Dela nekih učesnika pomenutog projekta već su izlagana u Galeriji moderne umetnosti. Spomenimo Milicu Antonijević, Galu Čaki, Mišu Filipovića, Jelenu Šalinić Terzić i Jelenu Trajković. U ovoj godini u istom prostoru predstaviće se još troje učesnika projekta „Voda u knjigama umetnika pergament koncertina“: Slobodan Radojković, Nikola Radisavljević i Marija Sibinović.
Otvaranju ove zanimljive izložbe prisustvovali su i predstavnici meksičke diplomatije u Beogradu Hose Karlos Vargas Leon i Marsia Vargas Leon i meksička umetnica Mayela Leiva Vlloa. Goste i publiku pozdravila je Slavenka Čišić Urošević, član Umetničkog saveta Galerije, a potom je govorila autor projekta mr Leposava Milošević Sibinović Lepa, koja je diplomirala na vajarskom odseku Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu 1974. u klasi profesora Miodraga Živkovića, a magistrirala 1980. na vajarskom odseku Nacionalne akademije „San Karlos“ u Meksiku kao stipendista Vlade Meksika u sklopu međunarodne kulturne saradnje te zemlje i Jugoslavije.
-Ovaj projekat je sastavni deo šireg kontinuiranog međunarodnog projekta koji se zove „Pergament Srbija – pergament koncertina“ – rekla je na otvaranju izložbe mr Leposava Milošević Sibinović – Lepa.-Taj projekt već više godina uporno razvijam i predstavljam u zemlji i svetu, s tim što se teme menjaju. Kao autor projekta smislila sam kako će sve to da se odvija na jagnjećem pergamentu, koji se pravi u kućnoj radinosti u istočnoj Srbiji, u Boljevcu, odakle je moj suprug. A te pergamente, koje pravi majstor Dragiša, ja režem i od njih pravim ove knjige-podloge. Takve prazne podloge, delim mojim kolegama umetnicima, kojima dajem i određenu temu insistirajući da oni, na svoj specifičan autorski način, u skladu sa svojim stilom, naprave određenu likovnu refleksiju na zadatu temu. Ovoj temi, koja je voda, a izložba nosi naziv „Voda u knjigama umetnika pergament koncertina“, prethodile su razne druge teme.
Osnovna ideja ovog projekta je da poveže tradiciju drevnog zanata izrade pergamenta sa savremenim autorskim tendencijama, a sve to u sklopu dobre, pozitive saradnje među umetnicima, institucijama, zemljama i regionima. Umetnici koji učestvuju u ovoj izložbi, njih 65, pripadaju raznim životnim dobima, različitim kulturnim miljeima, gradovima, oblastima, religijama… Za autora projekta je bitno da oni žele da rade i da, likovno pismeni i likovno razvijeni, dobrovoljno učestvuju raduju se ovom projektu.
-Da je sreće kao što nije ovo bi verovatno bila osnova jednog Muzeja pergamenta, kakav ne postoji nigde u svetu kao profilisan Muzej pergamenta- dodala je mr Leposava Milošević Sibinović – Lepa. – Ali nikad se ne zna, možda će jednoga dana nešto od te ideje, koja sada izgleda prilično nerealno,možda i biti.
Palanačkoj likovnoj publici se potom obratio meksički diplomata Hose Carlos Vargas Leon, koji se najpre zahvalio Palančanima, koji su u velikom broju došli da prisustvuju otvaranju ove izložbe i da na neki način podrže projekat koji se odvija i razvija u duhu međunarodne saradnje.
-Tema ovog projekta, odnosno izložbe je voda, a u ovom gradu imate još jedan razlog da se radujete i ponosite – kazao je Hose Carlos Vargas Leon. –Mineralna voda koju vi imate je jedna od tri najpoznatije u Evropi, i to je vaša prednost i izvozna šansa. Tema ovog međunarodnog projekta je vrlo specifična, ne samo za eksperte i poznavaoce koncepta likovne umetnosti, nego i šire. Možemo reći da su Meksiko i Srbija dve zemlje, koje su geografski udaljene, ali su po mnogo čemu i veoma bliske. I što više vremena provodimo ovde, vidimo koliko toga imamo zajedničkog. Tehnički aspekt ove izložbe je objasnila gospođa Leposava Milošević Sibinović – Lepa pa koristim priliku da se zahvalim na prijateljskom dočeku. Činjenica da smo večeras ovde svi zajedno, najbolje govori u prilog tome.
Autor projekta Leposava Milošević Sibinović – Lepa je u svojoj dosadašnjoj umetničkoj karijeri uknjižila sto samostalnih izložbi i autorskih projekata, od kojih 26 u inostranstvu. Izlagala je svoja dela i na preko 500 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a dobitnik je i 38 nagrada i priznanja za svoj umetnički rad.
D. Janojlić
IZLOŽBA OČIMA AUTORKE PROJEKTA
Tema „Voda“ – novi je segment projekta „Pergament Srbija – Pergament koncertina“. Njeni filozofski, religijski, ekološki i praktični aspekti provocirali su najrazličitije autorske refleksije na pergament podlozi. Mitološke sadržaje starih plemenskih kultura Meksika oživljavaju Markos Lusero (Marcos Lucero ) i Dejanira Afrika Melo ( Deyanira Africa Melo). Muriz Čoković uživa u lepoti kanjona Uvac, dok se ronioci prepuštaju grafičkom moru Milice Antonijević. Stoja Džebrić obožava i zlati „Grčka ostrva“ Lorensa Darela, morskom florom i faunom impresionirana je Jelena Šalinić Terzić, a plažu u rodnoj Puerto Vajart (Puerto Vallart ) mapira arhivskim fragmentima iz detinjstva Ireri Topete. Mir sugeriše sprud Dimitrija Pecića, dok mnoštvo nemirnih ogledalskih figura rastače voda u knjizi ( stručni izraz sa savijanje tabaka u formi harmonike) Hilberta Asevesa Navara (Gilberto Aceves Navarro ).
Neki radovi reflektuju nostalgiju za čistom vodom i odbojnost prema njenom zagađenju, kao što to čine autori Lilian Karland Malbašić u delu „Budućnost dece“ i Nikola Radosavljević, a upozorava artikulisanim pristupom Rastko Ćirić. Jezičku matricu koriste Mirjana Tomašević likovnom igrom „Voda zube ima“, Slobodan Radojković, varijacijom reči voda na raznim jezicima, kao i Serhio Gutieres (Sergio Gutierez) na hebrejskom i naulat jeziku. Suptilni poetski prostori i tonski prelazi senki i obrisa u pergament koncertina knjigama Nunik Suaret (Nunik Suret) i Ivane Bjelice problematizuju značaj opažanja.
U pogledu likovne forme, primećuje mr Leposava Lepa Milošević Sibinović, projekat obuhvata dela najrazličitijih autorskih pristupa, do gotovo realističkog, preko asocijativnog do znakovnog. Autorske varijacije, kojima su zajednički imenitelj pergament i šire shvaćena tema vode, zanimljiva su mala likovna biblioteka i mesto susreta stvaralaca podstaknutih aktuelnom temom od svetskog značaja.